Srbija i Ukrajina: streljivo i zajednički dronovi?
7. kolovoza 2026
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u subotu (8.8.) stiže u Beograd, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), te podsjeća da se posjet odavno planirao, ali je odgađan. „Prema navodima iz diplomatskih krugova, u Kijevu postoji lobi koji kategorično odbija posjet Zelenskog rusofilnoj balkanskoj državi", piše list.
Ocjenjuje se da je posjet „prije svega politički signal“, iako će se službeno raditi većinom o gospodarskim temama. „Iako nema službene potvrde, to vrijedi i za sektor obrane, sve do moguće zajedničke proizvodnje dronova“, piše njemački list, dodajući da bi proizvodnju u Srbiji mogli financirati Ujedinjeni Arapski Emirati.
Novinar Michael Martens u svom tekstu podsjeća da nigdje drugdje u Europi nema toliko simpatija za Rusiju i predsjednika Vladimira Putina kao u Srbiji.
„Vodstvo u Beogradu očito nema dojam da su Putinove trupe pred odlučujućom pobjedom u Ukrajini. U skladu s tim se jačaju kontakti u Ukrajini, a ne prekidaju oni s Rusijom", piše Martens.
Hill kao posrednik
Novinar je razgovarao i s Christopherom Hillom, donedavnim veleposlanikom SAD-a u Srbiji, koji priča kako je povezao Ukrajinu i Srbiju na početku svog mandata 2022.:
„Na početku mandata u Beogradu do mene je došao ukrajinski veleposlanik s listom vojnih potrepština koje su Ukrajini hitno bile potrebne na ratištu. Moj tim u veleposlanstvu je provjerio jesu li Srbi u stanju ispuniti ove narudžbe – i bili su", ispričao je Hill i dodao:
„SAD je počeo podržavati kupovinu znatnih količina srpskog streljiva, za koje smo znali da hitno treba Ukrajini."
FAZ piše da je svima – pa i Beogradu – bilo jasno da će oružje preko Poljske ili Češke završiti u Ukrajini. A to su znali i u Moskvi odakle je, podsjeća list, stiglo više upozorenja Beogradu. Jednom navodno, u Pekingu, Putin je osobno prigovorio i Aleksandru Vučiću.
Pazio da Srbija ne prodaje Rusiji
Hill je rekao kako je američkoj strani bilo važno da srpski angažman ne djeluje kao „ratno profiterstvo“, već da bude u vezi s dugoročnim vezama Srbije i Ukrajine koje počivaju na „zajedničkim interesima“. I da Srbija „stoji na pravoj strani povijesti", dodao je Hill.
On smatra pretjeranom kritiku na račun Beograda zato što se nije priključio sankcijama protiv Moskve. Kao veleposlanik je, kaže, zastupao stav da „Srbija može poduzimati daleko bitnije mjere nego da ima sporednu ulogu u režimu sankcija".
Christopher Hill je također htio izbjeći mogućnost da Srbija isporučuje oružje objema stranama. Ovaj umirovljeni diplomat kaže da je prioritet Amerikanaca bilo „točno praćenje surađuje li Srbija na bilo koji način s Rusijom".
Na kraju, Hill je rekao da nije bilo prodaje srpskog oružja Rusiji, „barem ne u obujmu vrijednom spomena".
Već se traži mjesto za tvornicu?
Frankfurter Allgemeine Zeitung nadalje piše i o ulozi Oleksandra Kamišina, koji je savjetnik Zelenskog zadužen za povezivanje ukrajinske namjenske industrije s europskim partnerima. Kamišin, piše list, i u Srbiji ima ulogu „iz pozadine".
„Navodno je proteklih godina više puta bio u balkanskoj državi i sa svojim timom posjećivao mjesta na kojima bi se zajednički mogli proizvoditi dronovi. Prema obavještenim izvorima, tema razgovora bila je i proizvodnja artiljerijskog streljiva", dodaje list.
Novinar Martens pojašnjava da je o svemu lakše dobiti podatke s američke strane nego iz Srbije jer je sve to za Beograd vrlo škakljivo. „Srbija je upućena na ruske isporuke plina. Bez njih, balkanska država ne bi ostala bez plina, ali bi bio ugrožen veliki dio računice za investicije, u zemlji koja je prethodnih godina dovela brojne investitore.“
U tekstu se dodaje da Ukrajina i Srbija rade na sporazumu o slobodnoj trgovini, ali da se s ukrajinske strane čuje kako bi moglo potrajati možda do početka 2027. dok sporazum ne bude potpisan.
„I srpska i ukrajinska privreda imaju interesa za takav sporazum", rekao je novinaru Marko Čadež, predsjednik Gospodarske komore Srbije, za kojeg se u članku navodi da je „ispred i iza kulisa učinio puno za gospodarsko zbližavanje dviju država“. Čadež posebno hvali ukrajinsku IT industriju koja bilježi rekorde i u vrijeme rata te podsjeća da Srbija ima rastuću IT scenu.
*Ovaj tekst sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava stavove redakcije.